Multiteh Inženjering d.o.o. Zenica | Zaštita na radu | Stručna analiza propisa, stanje na dan 10. 11. 2026.
Kratak odgovor: u sva tri pravna područja BiH vreća od 25 kg je za radnicu iznad propisane ili preporučene granice. U Republici Srpskoj granica je 13–15 kg. U Federaciji BiH i Brčko distriktu i danas važi preuzeti savezni pravilnik iz 1966. koji ženama pri utovaru i istovaru vozila dopušta komadni teret do 20 kg. Za sve ostale poslove odlučuje procjena rizika.
Zašto pitanje nije “koliko može”, nego “koliko smije”
Vreća od 25 kg u skladištu, pekari ili na gradilištu izgleda kao uobičajen teret. Problem nastaje kada je radnica podiže desetine puta dnevno, s poda, uz savijanje i zakretanje trupa. Tada pitanje više nije fizička snaga pojedinke, nego zakonski prihvatljivi uvjeti rada i odgovornost poslodavca.
Ova analiza daje pregled važećih propisa u RS, FBiH i Brčko distriktu, ispravlja čestu zabludu da FBiH nema nikakvu brojčanu granicu i pokazuje kako se teret stvarno procjenjuje.
Republika Srpska: izričite granice od 13 i 15 kg
U RS važi Pravilnik o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri ručnom prenošenju tereta (“Službeni glasnik RS”, broj 79/13). Ručnim prenošenjem smatra se svako podizanje, nošenje, guranje ili vučenje tereta težeg od 3 kg (član 2).
| Dob radnika | Muškarci (kg) | Žene (kg) |
|---|---|---|
| 15 do 19 godina | 35 | 13 |
| 19 do 45 godina | 50 | 15 |
| više od 45 godina | 40 | 13 |
Izvor: Prilog 1 Pravilnika. Granice vrijede samo uz primjerene uvjete: ergonomski ispravno držanje, dovoljno prostora, ravan i neklizav pod, dobro osvjetljenje i odgovarajuće hvatište.
Ostale ključne odredbe:
- Trudnice ne obavljaju poslove ručnog prenošenja tereta (član 5. stav 1. tačka v).
- Dnevna norma: radnik u dva sata smije premjestiti najviše 2.000 kg tereta najveće dozvoljene mase, bez dodatnog takvog rada istog dana (član 5. stav 1. tačka b).
- Izuzeci su usko određeni: hitno prenošenje ljudi, prostori u kojima se pomagala ne mogu ugraditi ili kada nije moguće angažovati dovoljno radnika (član 5. stav 2). To nije osnov za redovno nošenje težih vreća.
- Bodovanje opterećenja: radno mjesto mora biti organizovano tako da opterećenje ne prelazi 50 bodova; iznad 40 bodova riječ je o radnom mjestu s povećanim rizikom, a kod nametnutog ritma radnik ima pravo na najmanje 5 minuta odmora nakon 55 minuta rada (član 6).
Zaključak za RS: vreća od 25 kg prelazi granicu za žene u svim dobnim grupama. Tablica bodovanja u Prilogu 2 za žene uopće ne predviđa teret teži od 15 kg.
Federacija BiH: brojčana granica postoji, ali samo za utovar i istovar vozila
U FBiH ne postoji poseban, moderan pravilnik o ručnom prenošenju tereta. To ipak ne znači da brojčane granice nema.
Preuzeti pravilnik iz 1966. i dalje važi
Zakon o zaštiti na radu (“Službene novine FBiH”, broj 79/20) u članu 91. tačka 14. izričito propisuje da se, do donošenja novih propisa i ako nisu u suprotnosti sa zakonom, primjenjuje Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila (“Službeni list SFRJ”, broj 17/66). Taj pravilnik sadrži tri odredbe važne za ovu temu:
- Član 80: žene i omladina od 15 do 18 godina smiju pri utovaru i istovaru vozila prenositi komadni teret do 20 kg, odnosno do 40 kg u dvoje. Bez ograničenja mase smiju raditi samo s rasutim teretom (pijesak, žito, povrće i slično).
- Član 25: vozač koji sam prikuplja i razvozi pakete u gradskom saobraćaju smije nositi komade do 20 kg; ako je vozač žena, do 10 kg.
- Član 23: pri ručnom utovaru i istovaru na udaljenost do 60 m teret ne smije biti teži od 50 kg (opća granica).
Značenje u praksi: radnica koja ručno utovaruje ili istovaruje vreće od 25 kg iz kamiona ili kombija radi suprotno važećem propisu u FBiH. Isti zakon u članu 91. tač. 11. i 17. preuzima i pravilnike za lučko-transportni rad i građevinarstvo, koje treba provjeriti za te djelatnosti.
Preuzeti pravilnik je star 60 godina i jezično zastario, ali je formalno na snazi. Za poslove izvan utovara i istovara vozila (rad u pogonu, skladištu, trgovini) brojčanu granicu za žene u FBiH nismo pronašli u važećim propisima.
Zakon traži prilagođavanje rada spolu i dobi
I tamo gdje broja nema, Zakon o zaštiti na radu postavlja jasne obaveze:
- Član 9. stav 1. tačka c): pravila zaštite obuhvataju prilagođavanje procesa rada spolu, dobi, fizičkim i psihičkim sposobnostima radnika.
- Član 21: načela prevencije, među kojima su izbjegavanje rizika, otklanjanje rizika na izvoru i prilagođavanje rada radniku.
- Članovi 22. i 23: procjena rizika za svako radno mjesto i interni akt o zaštiti na radu; akt se mijenja kad se rizici promijene. Procjena se radi prema Pravilima o procjeni rizika (“Službene novine FBiH”, broj 23/21).
- Član 42: trudnica, dojilja, radnik mlađi od 18 godina i radnik s promijenjenom radnom sposobnošću moraju pisano biti obaviješteni o rezultatima procjene rizika.
- Članovi 69. i 70: trudnicama, porodiljama i dojiljama zabranjen je rad na poslovima s teškim uvjetima rada i rizikom po fizičko zdravlje; maloljetnicima su zabranjeni poslovi koji ugrožavaju njihov razvoj.
Pored toga, član 9. stav 4. izričito navodi zaštitu od prekomjernih napora kao jedan od općih zahtjeva zaštite na radu.
Brčko distrikt BiH: ista granica od 20 kg pri utovaru i istovaru
Zakon o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika na radu (“Službeni glasnik Brčko distrikta BiH”, br. 20/13 i 7/21) u članu 77. stav 1. tačka f) također preuzima savezni Pravilnik 17/66. Zato i u Brčkom vrijedi granica od 20 kg (40 kg u dvoje) za žene pri utovaru i istovaru vozila, te 10 kg za vozačicu koja sama razvozi pakete.
Ostale relevantne odredbe:
- Član 8. stav 2. tačka a): poslodavac mora obezbijediti da radni proces bude prilagođen tjelesnim i psihičkim mogućnostima radnika.
- Član 11: obaveza donošenja akta o procjeni rizika i njegove izmjene kod nove opasnosti ili promjene nivoa rizika.
- Član 19. stav 3: trudnica, radnik mlađi od 18 godina i radnik sa smanjenom radnom sposobnošću pisano se obavještavaju o rezultatima procjene rizika.
- Član 33: radnik ima pravo odbiti rad ako mu prijeti neposredna opasnost jer propisane mjere nisu provedene.
Poseban brčanski pravilnik o ručnom prenošenju tereta s granicama prema spolu nismo pronašli. Granice iz RS se ne smiju automatski prenositi na Brčko distrikt. Napomena: tekst zakona korišten za ovu analizu je nezvanični prečišćeni tekst.
Šta kažu evropska praksa i međunarodni standardi
Kada domaći propis šuti, stručna procjena rizika oslanja se na priznate standarde. Svi oni pokazuju da 25 kg nije neutralan teret za žene.
| Izvor | Referentna masa | Šta znači za žene |
|---|---|---|
| ISO 11228-1, odrasla radna populacija | 25 kg | štiti oko 95 % muškaraca, ali samo oko 70 % žena |
| ISO 11228-1, odrasle žene | 20 kg | štiti oko 90 % žena |
| ISO 11228-1 / EN 1005-2, opća populacija s mladima i starijima | 15 kg | preporuka za osjetljivije grupe |
| NIOSH jednačina podizanja (SAD) | 23 kg | najveća masa u idealnim uvjetima; stručnjaci je ne smatraju primjerenom granicom za žene |
| Direktiva 90/269/EEZ | bez broja | traži procjenu rizika i izbjegavanje ručnog rukovanja; brojeve određuju države |
Izvori: analize standarda ISO 11228-1 objavljene na PuntoSicuro i u PuntoSicuro, 2022. Referentne mase u standardima nisu nepremostive granice, nego vrijednosti za idealne uvjete; svaki nepovoljan faktor ih dodatno smanjuje.
Zemlje regije koje su preuzele direktivu uglavnom su propisale konkretne brojeve. Hrvatska je 2005. imala gotovo istu tablicu kao RS (žene 13–15 kg, trudnice 5 kg), a Srbija danas za žene od 19 do 45 godina propisuje 25 kg, uz dodatno ograničenje kumulativne mase.
Vreća u praksi: masa je samo jedan od faktora
Ista vreća može biti prihvatljiva ili opasna, zavisno od toga koliko često se podiže, s koje visine i u kakvom položaju. Metoda iz Priloga 2 pravilnika RS (ista je bila u hrvatskom pravilniku iz 2005.) to pokazuje brojevima. Ukupno opterećenje računa se ovako:
UO = (T_2 + T_3 + T_4 + T_5 + T_6) \cdot T_1T1 je učestalost, T2 masa tereta, T3 položaj tijela, T4 stanje radnog mjesta, T5 radno iskustvo, a T6 temperatura. Za radnicu s više od godinu dana iskustva, u dobrim uvjetima i na temperaturi do 21 °C:
| Scenarij | T1 | T2 | T3 | UO | Ocjena |
|---|---|---|---|---|---|
| Vreća 25 kg, bilo koji način | – | – | – | – | izvan tablice: za žene nije predviđena masa iznad 15 kg |
| Vreća 15 kg, 100 puta dnevno, s poda u dubokom pretklonu | 4 | 4 | 4 | 32 | veliko opterećenje (26–50) |
| Vreća 15 kg, 100 puta dnevno, s platforme u visini kukova, uz tijelo | 4 | 4 | 1 | 20 | povećano opterećenje (10–25) |
| Vreća 15 kg, 30 puta dnevno, s platforme, uz tijelo | 2 | 4 | 1 | 10 | nisko opterećenje (do 10) |
Primjer pokazuje da podizna platforma i manji broj podizanja smanjuju opterećenje više od trostruko, bez promjene mase tereta. Ako bi radnica k tome radila na hladnom (npr. −10 °C) ili bila nova na tom poslu, rezultat bi rastao.
Od vreće od 25 kg ne pomaže ni najbolja organizacija: ona je za ženu iznad propisane granice u RS, iznad granice od 20 kg pri utovaru vozila u FBiH i Brčkom, i iznad referentne vrijednosti ISO 11228-1 za odrasle žene. Rješenja su manje pakovanje (npr. vreće od 10–15 kg), rad u paru, kolica, paletari, vakuumski podizači ili premještanje radnice na drugi posao.
Kontrolna lista za poslodavce
Prije raspoređivanja radnica i radnika na ručno podizanje tereta, poslodavac treba moći potvrdno odgovoriti na sljedeće:
- Utvrđena je stvarna masa pojedinačnog tereta (ne samo deklarisana na pakovanju).
- Poznato je koliko puta dnevno se teret podiže i koliko ukupno se prenese u smjeni.
- Izmjerene su visina podizanja i odlaganja te udaljenost nošenja.
- Procijenjeno je da li rad zahtijeva savijanje, zakretanje trupa ili držanje tereta daleko od tijela.
- Provjereno je da li se posao odnosi na utovar ili istovar vozila (tada u FBiH i Brčkom vrijedi granica od 20 kg za žene).
- Razmotrena su pomagala: kolica, paletari, podizne platforme, transporteri, manja pakovanja.
- Ručno prenošenje tereta je obuhvaćeno aktom o procjeni rizika i internim aktom o zaštiti na radu.
- Trudnice, dojilje, maloljetnici i radnici s promijenjenom radnom sposobnošću pisano su obaviješteni o rezultatima procjene i nisu raspoređeni na zabranjene poslove.
- Radnici su osposobljeni za pravilne tehnike podizanja i rad u paru.
- Postoji plan izmjene procjene rizika kad se promijeni teret, dobavljač ili proces rada.
Ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ne zamjenjuje procjenu rizika. Ono potvrđuje da radnica može raditi, ali ne dozvoljava neograničeno podizanje u lošim ergonomskim uvjetima.
Odgovornost, inspekcija i kazne
Propusti u procjeni rizika nisu administrativna sitnica. Zakoni propisuju sljedeće novčane kazne za pravna lica:
| Prekršaj | FBiH (Zakon 79/20) | Brčko distrikt (Zakon 20/13, 7/21) |
|---|---|---|
| Nije izvršena procjena rizika | 5.000–15.000 KM; odgovorno lice 2.000–3.000 KM (čl. 83) | 1.000–7.000 KM; odgovorno lice 300–1.500 KM (čl. 67) |
| Rad trudnica, dojilja ili maloljetnika na zabranjenim poslovima | 2.000–10.000 KM; odgovorno lice 1.000–2.000 KM (čl. 85) | – |
| Radno mjesto nije organizovano s obzirom na osjetljive grupe | 1.000–5.000 KM (čl. 86) | – |
| Osjetljive grupe nisu pisano obaviještene o procjeni | – | 300–3.000 KM (čl. 69) |
Inspektor može rješenjem naložiti otklanjanje nedostataka, narediti i mjeru koja nije izričito propisana ako su radnici neposredno ugroženi, te zabraniti rad na radnom mjestu (FBiH, čl. 78. i 80).
Radnica također ima zaštitu: u FBiH može odbiti rad kad joj prijeti neposredna opasnost po život i zdravlje i zbog toga ne smije snositi negativne posljedice (čl. 53). Uz upravne kazne, povreda na radu ili profesionalno oboljenje kralježnice otvaraju i pitanje odštetne odgovornosti poslodavca.
Zaključak: koliko kilograma žena smije podići?
| Područje | Opća granica za žene | Utovar i istovar vozila | Trudnice |
|---|---|---|---|
| Republika Srpska | 15 kg (19–45 g.), 13 kg (mlađe od 19 i starije od 45) | ista granica | ne prenose teret |
| Federacija BiH | nema broja; odlučuje procjena rizika | 20 kg, u dvoje 40 kg; vozačica 10 kg | zabrana teških poslova |
| Brčko distrikt BiH | nema broja; odlučuje procjena rizika | 20 kg, u dvoje 40 kg; vozačica 10 kg | pisano obavještenje o riziku; zaštita kroz procjenu |
Jedan broj za cijelu BiH ne postoji. Ipak, nijedan važeći propis ni priznati standard ne podržava redovno ručno podizanje vreća od 25 kg od strane radnica. U RS to je izričito nedozvoljeno, a u FBiH i Brčkom izričito je zabranjeno kod utovara i istovara vozila. U ostalim poslovima poslodavac teško može opravdati takav teret procjenom rizika.
Najvažnije pitanje za poslodavca nije koliko radnica može podići, nego kako organizovati rad da do povrede i trajnog oštećenja kralježnice uopće ne dođe. Multiteh Inženjering d.o.o. Zenica kroz procjene rizika, osposobljavanje radnika i stručno savjetovanje pomaže poslodavcima da te obaveze ispune na vrijeme. www.multiteh.ba
Ovaj tekst je stručni pregled propisa i ne zamjenjuje pravni savjet niti procjenu rizika za konkretno radno mjesto.
Izvori
- Zakon o zaštiti na radu FBiH, “Sl. novine FBiH”, br. 79/20
- Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila, “Sl. list SFRJ”, br. 17/66
- Pravilnik o preventivnim mjerama za bezbjedan i zdrav rad pri ručnom prenošenju tereta, “Sl. glasnik RS”, br. 79/13
- Zakon o sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika na radu u Brčko distriktu BiH, br. 20/13 i 7/21 (nezvanični prečišćeni tekst)
- Paragraf Lex: Saopćenje za poslodavce o primjeni Zakona o zaštiti na radu FBiH
- Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta, NN 42/05 (Hrvatska, prestao važiti 2021.)
- Pravilnik o preventivnim merama pri ručnom prenošenju tereta (Srbija)
- PuntoSicuro: referentne vrijednosti ISO 11228-1 i razlike prema spolu
- PuntoSicuro: referentne mase za ručno rukovanje teretom
